Hrast - biljka koja se koristi stoljećima u narodnoj medicini i djeluje na mnoge bolesti

Biljka koja djeluje učinkovito na brojne bolesti već se stoljećima koristi u narodnoj medicini, saznajte kako može pomoći vama

Od starih Grka sveto drvo posvećeno Zeusu, kod Latina bio je posvećen Jupiteru (jestiv hrast – Quercus edulis). Plinije pripovijeda o građanskom vijencu (napravljen od lišća i plodova hrasta), kao najvišem priznanju.

Baltički Slaveni posvećuju sveti “dub” bogu Perunu koji gospodari munjama i gromovima. U Germana je kult hrasta bio jako razvijen te je to sveto drvo pripadalo gromovniku Donaru ili Thoru.

Veliku i stoljetnu tradiciju ljekovite uporabe hrasta gotovo je nemoguće opisati u kontekstu skraćene verzije opisa i ljekovitog djelovanja jer njegovi razni dijelovi kao što su list, kora, plod i šiška imaju svoj način uporabe i ljekovito djelovanje. U narodnom liječenju mladi hrastov list rabimo za liječenje; tuberkuloze, rekonvalescenta (osobe koje se oporavljaju nakon teških preležanih bolesti ili operacija), kod noćnog mokrenja, za čišćenje krvi, za jačanje organizma.

Hrastov list rado miješamo s gospinom travom, koprivom, pelinom, stolisnikom... Hrastova kora (rabi se u obliku čaja i tinkture) poznati je lijek za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba u obliku obloga ili za ispiranja. Njeno ljekovito svojstvo rabimo kao antiseptik – adstrigent. Vanjska uporaba: u obliku obloga za liječenje površinskih rana i ozljeda na koži kod kojih dolazi do upala i gnojnih procesa, otečenih žlijezda na vratu, upale grla, zagnojenih rana i čireva...

Unutarnja uporaba: za liječenje upaljene sluznice želuca i crijeva, katara želuca i crijeva, proljeva, griže, infekcija, upale bubrega – nefritis, tegoba s jetrom i gušteračom te u obliku čaja za grgljanje upale usne sluznice, grla i jednjaka, za regulaciju rada štitnjače, krvarenja čmara... te kao antidot – protuotrovno sredstvo (prašak hrastove kore uzimamo zbog dobra svojstva da veže otrovne sastojke i tako stvara neprobavljivi sastojak, to jest daljnju apsorpciju otrova kroz crijevne resice u krvotok, a ga rabimo ga i kod različitih vrsta trovanja).

Od hrastove kore pripremaju se dobre ljekovite kupelji za liječenje: hemoroida, pukotine čmara, ispadanje čmara, ženskih bolesti, kod znojenja nogu ili gljivica... Hrastova šiška ili šišarka tradicionalno se u puku rabi kao:; sredstvo koje steže (adstrigent, stiptik) zaustavlja krvarenje i proljev (ako uzimamo prašak hrastove šiške kroz usta, dolazi u sluznici želuca i crijeva do smanjenja sekrecije žlijezda kao i do stezanja najmanjih krvnih žila, što ljekovito djeluje na zaustavljanje jakog krvarenja i kroničnog proljeva...).

Hrastov žir možemo pripremiti za hranu i lijek na više načina, od kojih je najpoznatiji sljedeći: žiru oljuštimo vanjsku koru i skinemo kapicu, usitnimo na manje komadiće i posušimo na toplom mjestu te pohranimo u hermetičku staklenku. Za uporabu posušene komadiće pržimo (prženjem se škrob pretvara u dekstrin ) na tavi dok ne dobije tamnosmeđu boju te ohladimo.

Pečeni žir koji je dobro pečen mora se lako mljeti u obliku brašna ili krupice. Dobiveni prašak rabimo kao surogat za kavu od žira (koja se rabi za liječenje bolesti krvi, u prvom redu za detoksikaciju ili čišćenja krvi, tegoba sa želucem i crijevima od nadimanja – nadutosti do pojave vjetrova, slabe probave, tegoba sa štitnjačom, neuroze, malaksalosti, malokrvnosti, skrofuloze, regulira prejaku ili preobilnu mjesečnicu, nesanice, rahitisa, kostobolje, šećerne bolesti, zaustavlja kronični ili akutni proljev).

Kontraindikacije: kod prevelike oralne uporabe može doći do zatvora crijeva te se preporučuje mjera opreza.

Izvor: domivrt.vecernji